Kupujte u pouzdanim trgovinama u EU Pažljivo odabrani proizvodi, bez pretjerivanja Samo zdravstvene tvrdnje odobrene u EU

Prirodni dezodorans: što radi, što ne radi i što znati prije prelaska

Dezodorans prikriva ili ograničava neugodan miris. Antiperspirant smanjuje znojenje pomoću aluminijevih soli, koje znanstveni odbor EU smatra sigurnima unutar propisanih granica. „Prirodni“ dezodorans neće vas održati suhima, a soda bikarbona koju mnogi sadrže može nadražiti kožu.

Autor: Savvas Nicolaides · · 5 min čitanja

Žlica bijelog praha na tamnom drvu
Fotografija: Alexander Grey / Unsplash

Dezodorans ograničava ili prikriva miris znoja. Antiperspirant smanjuje samo znojenje, obično pomoću aluminijevih soli. Većina „prirodnih“ dezodoransa ne sadrži aluminij, pa vas neće održati suhima; pomažu samo protiv neugodnog mirisa. Ako razmišljate o prelasku jer se brinete zbog raka, korisno je znati da velike organizacije za borbu protiv raka ne nalaze povezanost. Ako prelazite iz drugih razloga, pripazite na sodu bikarbonu i miris, koji mogu nadražiti kožu.

Koja je razlika između dezodoransa i antiperspiranta?

Znoj sam po sebi ne miriše. Prema DermNetu, neugodan miris nastaje kada bakterije koje inače žive na koži razgrađuju znoj, sebum i keratin. U pazusima se nalaze i apokrine žlijezde, koje nakon puberteta stvaraju gušći znoj, a to je glavni izvor jakog tjelesnog mirisa.

  • Dezodorans: ne zaustavlja znojenje. Prikriva miris ili sprječava bakterije da ga stvaraju.
  • Antiperspirant: aluminijeve soli (poput aluminijeva klorohidrata) privremeno začepljuju znojne kanale, pa do kože dolazi manje znoja. Mnogi antiperspiranti djeluju i kao dezodoransi.

Na deklaraciji u popisu sastojaka potražite riječi koje počinju s „aluminium“ ili „alum“. Kristali dezodoransa, na primjer, obično su stipsa (potassium alum), koja je također aluminijeva sol, čak i kad se prodaje kao „prirodna“.

Jesu li aluminijeve soli sigurne?

Znanstveni odbor za sigurnost potrošača (SCCS) EU-a razmotrio je to pitanje s novim podacima iz istraživanja na ljudima i 2020. zaključio da su spojevi aluminija sigurni pri koncentracijama aluminija do 6,25 % u dezodoransima i antiperspirantima koji nisu u spreju te do 10,60 % u sprejevima. Odbor je također naveo da svakodnevna uporaba kozmetike ne pridonosi značajno količini aluminija koju tijelo unosi iz drugih izvora, uglavnom hrane.

O raku dojke:

  • Cancer Research UK navodi da dezodoransi i antiperspiranti ne povećavaju rizik od raka i da najbolja istraživanja ne pokazuju povezanost s aluminijem.
  • American Cancer Society navodi istraživanje u kojem se kroz kožu apsorbiralo samo 0,012 % aluminija iz antiperspiranta. Također napominje da nijedna velika organizacija (IARC, NTP, FDA) nije pronašla uvjerljive dokaze povezanosti s rakom.

Dakle, ako vam antiperspirant odgovara, nema potrebe odricati ga se iz tog razloga. Ako vam je dermatolog rekao da izbjegavate aluminij, kao što DermNet savjetuje kod gnojnog hidradenitisa (hidradenitis suppurativa), slijedite njegov savjet.

Što „prirodni“ dezodorans može, a što ne može?

Može ograničiti neugodan miris: sastojcima koji blokiraju bakterije ili njihove enzime (poput trietil citrata), cinkovim solima, škrobovima koji upijaju vlagu na površini ili jednostavno mirisom.

Ne može vas održati suhima kao antiperspirant. Bez aluminijevih soli znojit ćete se kao i inače.

A „prirodno“ ne znači „bez alergija“. U medicinskoj literaturi opisani su slučajevi alergijskog kontaktnog dermatitisa od prirodnih dezodoransa: četiri osobe alergične na ekstrakt lišaja (J Am Acad Dermatol, 2006.) i jedna alergična na cinkov ricinoleat (Contact Dermatitis, 2024.). Eterična ulja i mirisi također mogu izazvati alergiju.

Na policama ćete naći obje vrste. Neki dezodoransi u spreju ne sadrže aluminijeve soli, miris ni alkohol i protiv neugodnog mirisa djeluju trietil citratom, što može biti opcija za osjetljivu kožu. Drugi su balzami koji se nanose prstima i sadrže sodu bikarbonu, škrob, shea maslac, miris i eterična ulja. Takvi pomažu protiv mirisa i površinske vlage, ali ne i protiv znojenja.

Zašto soda bikarbona nekima smeta?

Soda bikarbona (natrijev hidrogenkarbonat) je lužnata: njezina otopina ima pH oko 8,3. Površina kože je kisela, s prosječnim pH ispod 5 prema istraživanju na 330 osoba. U pazuhu, gdje je koža tanka i izložena trenju, ta razlika nekima može smetati. Ako nakon prelaska dobijete crvenilo, žarenje ili svrbež:

  • prestanite koristiti proizvod i pustite da se koža smiri,
  • isprobajte formulu bez natrijeva hidrogenkarbonata (sodium bicarbonate) i bez mirisa,
  • ne nanosite ga odmah nakon brijanja i uvijek ga stavljajte na čistu, suhu kožu.

Postoji li „razdoblje detoksikacije“ pri prelasku?

Često ćete pročitati da pazusima treba nekoliko tjedana da se „detoksiciraju“. Nismo pronašli istraživanja koja to podupiru. American Cancer Society objašnjava da znojne žlijezde postoje uglavnom kako bi hladile tijelo, a ne da uklanjaju toksine, koje uglavnom uklanjaju jetra i bubrezi.

Ono što se u praksi mijenja jednostavno je: ako prestanete koristiti antiperspirant, znojit ćete se jednako kao prije nego što ste ga počeli koristiti. Dajte si vremena da pronađete proizvod i rutinu koji vam odgovaraju, a u vrućim ljetnim danima imajte pri ruci rezervnu majicu.

Brza provjera na polici

  • Želite li se manje znojiti ili samo manje mirisati? Za znojenje vam treba antiperspirant.
  • Ima li na popisu „aluminium“ ili „alum“?
  • Sadrži li natrijev hidrogenkarbonat (sodium bicarbonate)? Ako imate osjetljivu kožu, birajte proizvod bez njega.
  • Sadrži li „parfum“ ili eterična ulja?
  • Jeste li ga najprije nekoliko dana isprobali na maloj površini kože?

Kada se javiti liječniku

Prema NHS-u, razgovarajte sa svojim liječnikom obiteljske medicine ako se odjednom počnete znojiti mnogo više nego inače ili ako se tjelesni miris ne popravi uz vlastitu njegu. Ljekarnik vam može predložiti jače antiperspirante, a postoje i načini liječenja prekomjernog znojenja. Javite se i dermatologu ako dobijete osip, mjehure ili oteklinu u pazuhu koji ne prolaze kad prestanete koristiti proizvod.

Česta pitanja

Mogu li zajedno koristiti antiperspirant i dezodorans?

Da. DermNet predlaže da antiperspirant nanesete navečer na suhu kožu, jer se tijekom spavanja manje znojimo, pa bolje djeluje i manje nadražuje. Ujutro možete koristiti dezodorans. Ne morate birati jedno ili drugo.

Jesu li kristali dezodoransa „bez aluminija“?

Obično nisu. Većina je stipsa (potassium alum ili ammonium alum), koja je aluminijeva sol. Provjerite popis sastojaka.

Zašto mi kažu da na dan mamografije ne stavljam dezodorans?

Prema American Cancer Society, mnogi od tih proizvoda sadrže aluminij, koji se na mamografiji može pojaviti kao sitne bijele točkice i otežati očitavanje. To ne znači da je aluminij opasan, samo da može utjecati na snimku.


Izvori: SCCS, Opinion on the safety of aluminium in cosmetic products (SCCS/1613/19, konačna verzija 3.–4. ožujka 2020.), Cancer Research UK, Do cosmetics cause cancer?, American Cancer Society, Antiperspirants and Breast Cancer Risk, DermNet, Antiperspirant, DermNet, Bromhidrosis, NHS, Body odour, Sheu M et al., Allergic contact dermatitis from a natural deodorant, J Am Acad Dermatol 2006, Samaran Q et al., Allergic contact dermatitis to zinc ricinoleate in a "natural" deodorant, Contact Dermatitis 2024, Lambers H et al., Natural skin surface pH is on average below 5, Int J Cosmet Sci 2006, PubChem, Sodium bicarbonate (pH).

Ovaj članak služi samo za informiranje i ne zamjenjuje savjet liječnika ili ljekarnika.

Pouzdane trgovineEFSA, SZO i pravo EU
Poštene informacijeSamo odobrene tvrdnje, s izvorima
Vodiči s izvorimaČlanci utemeljeni na EFSA-i i pravu EU
PomoćPišite nam e-poštom