Stražnja strana kozmetičkog proizvoda govori vam mnogo više od prednje. Popis sastojaka (INCI) poredan je prema količini, riječ „parfum“ znači da proizvod sadrži miris, a simbol otvorene posudice s brojem (na primjer „12M“) govori koliko mjeseci imate da ga potrošite nakon otvaranja. Riječi poput „prirodno“ ili „clean“ nisu certifikat. Za tvrdnje „hipoalergeno“, „dermatološki testirano“ i „bez…“ u EU postoje posebna pravila, ali nijedna od njih ne jamči da nećete reagirati.
Što pakiranje mora navesti po zakonu?
Uredba EU o kozmetičkim proizvodima (EZ) br. 1223/2009 (članak 19.) propisuje što mora sadržavati svaki proizvod koji se prodaje u EU, neizbrisivim i lako čitljivim slovima:
- Ime i adresu odgovorne osobe, odnosno tvrtke koja odgovara za proizvod. Za uvezene proizvode i zemlju podrijetla.
- Nazivnu količinu u ml ili g.
- Najkraći rok trajanja ili razdoblje nakon otvaranja (vidi niže).
- Mjere opreza pri uporabi, gdje su potrebne.
- Broj serije, kako bi se proizvod mogao pratiti ako nešto pođe po zlu.
- Namjenu proizvoda, osim ako je očita.
- Popis sastojaka, s naslovom „Ingredients“.
Kako čitati popis sastojaka (INCI)?
Sastojci se navode međunarodnim INCI nazivima (Međunarodno nazivlje kozmetičkih sastojaka), obično na engleskom ili latinskom. Tri pravila iz Uredbe pomažu vam da ga pročitate:
1. Redoslijed pokazuje količinu. Sastojci se navode silaznim redoslijedom prema masi u trenutku dodavanja. Sve što je ispod 1 % može se navesti bilo kojim redoslijedom nakon ostalih. U većini krema prvi je sastojak voda (aqua). Ako marka tvrdi da joj se krema temelji na mlijeku umjesto na vodi, mlijeko biste trebali vidjeti na prvom mjestu. A ako se „ekstrakt“ koji je prikazan na prednjoj strani pojavljuje tek pri kraju popisa, vjerojatno ga nema mnogo.
2. „Parfum“ ili „aroma“ znači miris. Svaka mješavina mirisnih tvari navodi se tom jednom riječju. Određene mirisne tvari koje često izazivaju alergiju, poput linalool, limonene, geraniol, citronellol i coumarin, moraju se iznad određene razine navesti i pod svojim imenom. Zato ih često vidite na kraju popisa. Više o njima pročitajte u našem članku o hidratantnoj kremi za osjetljivu kožu.
3. Bojila i nanomaterijali. Bojila se navode svojim CI brojem (na primjer CI 77891) i mogu biti na kraju bilo kojim redoslijedom. Iza sastojka u obliku nanomaterijala mora stajati riječ [nano].
Što znači simbol otvorene posudice?
Uredba pokriva dva slučaja:
- Ako je proizvod trajan 30 mjeseci ili kraće, mora imati najkraći rok trajanja: mjesec i godinu, iza riječi „najbolje upotrijebiti prije kraja“ ili simbola pješčanog sata.
- Ako je trajan dulje od 30 mjeseci, datum nije obvezan. Umjesto toga proizvod navodi razdoblje nakon otvaranja (PAO): otvorenu posudicu s brojem i slovom „M“ za mjesece, primjerice 6M, 12M ili 24M. Toliko je dugo proizvod siguran za uporabu nakon što ga prvi put otvorite.
Jednostavan trik: flomasterom na kutiju ili poklopac napišite mjesec u kojem ste proizvod otvorili. Broj serije (obično „LOT“ ili „Batch“) nije datum, ali upravo će ga tvrtka tražiti ako se na nešto žalite.
„Prirodno“, „organsko“ i certifikati
Uredba o kozmetičkim proizvodima ne definira pojam „prirodno“. Sama ta riječ, kao i „clean“ ili „zeleno“, marketing je. Za nešto čvršće potražite oznaku certifikata, što znači da je neovisno tijelo provjerilo proizvod prema nekom standardu:
- COSMOS: međunarodni standard koji vodi neprofitno udruženje sa sjedištem u Bruxellesu. Osnivači su BDIH, Cosmebio, Ecocert, ICEA i Soil Association. Ima dvije oznake: COSMOS ORGANIC (ispunjava minimalne udjele organskih sastojaka propisane standardom) i COSMOS NATURAL (ispunjava standard, ali ne i udjele organskih sastojaka). Oznaka stoji ispod logotipa tijela koje je certificiralo proizvod, a na pakiranju je naveden i postotak organskih sastojaka.
- Ecocert: certifikacijsko tijelo. Na mnogim proizvodima njegov logotip vidjet ćete zajedno s oznakom COSMOS.
- NATRUE: oznaka međunarodnog udruženja za prirodnu i organsku kozmetiku, s neovisnim certifikatorima.
Jedan organski sastojak (u popisu često označen zvjezdicom) ne čini cijeli proizvod organskim.
Dobra deklaracija izgleda ovako: puni popis sastojaka je dostupan, organski sastojci označeni su zvjezdicom, postoji izjava o standardu COSMOS, a nakon „Parfum“ zasebno su navedeni citronellol, geraniol, limonene i linalool. Isplati se provjeriti i prvi sastojak: kod krema na bazi kozjeg mlijeka na prvom bi mjestu trebalo biti mlijeko, a ne voda, i to bi se trebalo slagati s onim što piše u opisu.
„Dermatološki testirano“, „hipoalergeno“, „bez…“: koja su pravila?
U EU svaka tvrdnja na kozmetičkom proizvodu mora zadovoljiti šest zajedničkih kriterija iz Uredbe Komisije (EU) br. 655/2013: usklađenost sa zakonom, istinitost, potkrijepljenost dokazima, poštenje, pravednost i informirano odlučivanje. Tehnički dokument koji su usuglasile Komisija i države članice objašnjava kako ih primjenjivati. On nije zakon, ali ga nadležna tijela koriste kao smjernicu, a njegovi dijelovi o tvrdnjama „bez…“ i „hipoalergeno“ primjenjuju se od 1. srpnja 2019.
„Dermatološki testirano“. To znači da je proizvod testiran na ljudima pod nadzorom dermatologa. Anketa u kojoj korisnici samo daju svoje mišljenje nije dovoljna. Sud Europske unije utvrdio je da potrošači očekuju da su rezultati bili povoljni. Tvrdnja vam ne govori koliko je ljudi sudjelovalo ni koliko dugo.
„Hipoalergeno“. Dopušteno je samo kada je proizvod osmišljen tako da mu alergijski potencijal bude što manji i kada ne sadrži poznate alergene. Isti dokument naglašava da „hipoalergeno“ ne jamči da nećete reagirati.
„Bez…“. Nekoliko primjera iz dokumenta:
- Proizvod ne bi smio tvrditi da je „bez“ tvari koja je u kozmetici ionako zabranjena.
- „Bez konzervansa“ ne bi se smjelo koristiti ako isti posao obavlja neki drugi sastojak, primjerice alkohol.
- „Bez parfema“ ne bi se smjelo koristiti ako neki sastojak proizvodu daje miris, čak i ako ima i drugu ulogu.
- „Bez parabena“ smatra se omalovažavanjem tvari koje su dopuštene i sigurne te se ne bi smjelo prihvaćati.
- „Bez alergena“ nije dopušteno, jer to nitko ne može jamčiti.
Neke od tih izraza i dalje ćete viđati na policama. Popis sastojaka ostaje najpouzdaniji izvor.
Brza provjera na polici
- Koji je prvi sastojak? Je li to ono što ste očekivali?
- Postoji li „parfum“ ili eterično ulje i koji su alergeni navedeni nakon njega?
- Postoji li oznaka certifikata (COSMOS, NATRUE) ili samo riječ „prirodno“?
- Koji broj stoji na otvorenoj posudici (PAO)? Jeste li zapisali kada ste proizvod otvorili?
- Ako piše „hipoalergeno“, jeste li ga najprije isprobali na maloj površini kože?
Kada pitati ljekarnika ili dermatologa
Ako je proizvod izazvao crvenilo, svrbež, oteklinu ili osip, prestanite ga koristiti i sačuvajte pakiranje: popis sastojaka i broj serije pomoći će liječniku. Ako često reagirate na kozmetiku, dermatolog može napraviti epikutani test (patch test) kako bi otkrio na koju ste tvar alergični, pa ćete znati koji naziv tražiti na deklaracijama.
Česta pitanja
Puni popis često je samo na kutiji. Što ako je kutija već u smeću?
Uredba dopušta da popis bude samo na vanjskom pakiranju. Čuvajte kutiju dok koristite proizvod ili fotografirajte popis.
Je li proizvod siguran nakon isteka roka ili razdoblja nakon otvaranja?
Uredba rok definira kao vrijeme u kojem proizvod ispunjava svoju namjenu i ostaje siguran. Nakon toga nema jamstva. Ako su se miris, boja ili tekstura promijenili, bacite ga.
Znači li „bez kemikalija“ išta?
Ne. Svaki sastojak, uključujući vodu, kemijska je tvar. To je marketinški izraz bez praktičnog značenja.
Izvori: Uredba (EZ) br. 1223/2009 o kozmetičkim proizvodima (članci 19. i 20., Prilog VII.), Uredba Komisije (EU) br. 655/2013 (zajednički kriteriji za tvrdnje), Technical document on cosmetic claims (verzija od 3. srpnja 2017., Prilozi I. do IV.), COSMOS-standard AISBL, COSMOS certification, NATRUE.
