Mineralni filtri (cinkov oksid i titanijev dioksid) i „kemijski“, odnosno organski filtri obavljaju isti posao: smanjuju količinu ultraljubičastog zračenja koje dopire do kože. U EU je svaki filtar, mineralni ili organski, dopušten samo ako se nalazi na službenom popisu u Uredbi o kozmetičkim proizvodima, uz propisana ograničenja. Izbor između njih uglavnom je pitanje teksture, izgleda i toga kako reagira vaša koža, a količina koju nanesete važnija je od vrste filtra.
Što su mineralni i kemijski filtri?
- Mineralni (anorganski) filtri: cinkov oksid i titanijev dioksid. To su fini prašci koji ostaju na površini kože.
- Organski („kemijski“) filtri: molekule poput oktokrilena, avobenzona (butyl methoxydibenzoylmethane) i mnogih novijih. Obično se kombinira nekoliko njih kako bi zajedno pokrili cijeli UV spektar.
Često ćete čuti da mineralni filtri „odbijaju“ sunce poput ogledala, a kemijski ga „upijaju“. U stvarnosti je istraživanje iz 2016. (Cole i suradnici) izmjerilo da cinkov oksid i titanijev dioksid odbijaju samo oko 4–5 % UV zračenja. I većina njihove zaštite dolazi od apsorpcije. Podjela na „fizičke i kemijske“ stoga se više odnosi na nazivlje nego na način djelovanja.
Što znači broj SPF?
Zaštitni faktor (SPF) mjeri zaštitu od UVB zračenja, dijela sunčeve svjetlosti koji je uglavnom odgovoran za opekline. Preporuka Europske komisije 2006/647/EZ svrstava sredstva za zaštitu od sunca u kategorije koje bi trebale biti navedene na deklaraciji:
- Niska zaštita: SPF 6 i 10
- Srednja zaštita: SPF 15, 20 i 25
- Visoka zaštita: SPF 30 i 50
- Vrlo visoka zaštita: 50+
Ista Preporuka traži da svako sredstvo za zaštitu od sunca štiti i od UVA zračenja, s faktorom zaštite od UVA zračenja od najmanje jedne trećine SPF-a. Proizvodi koji to ispunjavaju obično nose logotip „UVA“ u krugu. Potražite ga, koju god vrstu filtra odabrali.
Koja je vrsta sigurnija?
Iskren odgovor: EU ne proglašava jednu vrstu „sigurnijom“ od druge. Svaki filtar zasebno procjenjuje Znanstveni odbor za sigurnost potrošača (SCCS) i dopušten je samo do najveće koncentracije, prema Uredbi (EZ) br. 1223/2009 o kozmetičkim proizvodima. Dva primjera pokazuju da se popis stalno preispituje:
- Uredbom (EU) 2022/1176 iz 2022. snižene su dopuštene granice za dva organska filtra, benzofenon-3 i oktokrilen, nakon nove procjene SCCS-a. Proizvodi na tržištu nove granice moraju poštovati od 2023.
- Mineralni filtri u obliku nanočestica dopušteni su u kremama i losionima, ali ne u proizvodima koji bi se mogli udahnuti, poput sprejeva. Na popisu sastojaka označeni su s „(nano)“.
Ako vam je koža osjetljiva ili reagira na određeni organski filtar, mineralno sredstvo za zaštitu od sunca razumna je alternativa. Ako imate određenu alergiju, dermatolog vam može reći što izbjegavati.
Zašto neke kreme za sunčanje ostavljaju bijeli trag?
Zato što su prašci cinkova oksida i titanijeva dioksida bijeli. Što su čestice veće, trag je vidljiviji. Zato se mnoge mineralne kreme moraju malo duže utrljavati ili dolaze u obojenim verzijama. Organski filtri obično su prozirni i lakše teksture.
Praktičan savjet: najbolje sredstvo za zaštitu od sunca je ono koje vam se dovoljno sviđa da ga svaki dan obilno nanosite.
Koliko trebam nanijeti?
Ovdje je najveći problem, i on vrijedi za svako sredstvo za zaštitu od sunca. SPF se mjeri u laboratoriju uz 2 mg po kvadratnom centimetru kože. Prema Preporuci Komisije, za prosječnu odraslu osobu to znači oko 36 grama za cijelo tijelo, otprilike šest žličica losiona. Većina nas koristi mnogo manje. Ista Preporuka navodi da zaštita može pasti čak za dvije trećine ako nanesete upola manju količinu.
Koliko često obnavljati zaštitu i što znači „vodootporno“?
- Često obnavljajte zaštitu, osobito nakon znojenja, kupanja ili brisanja ručnikom. EU ne dopušta tvrdnje poput „cjelodnevna zaštita bez potrebe za ponovnim nanošenjem“ ni „100 % zaštita“ („sunblock“).
- „Vodootporno“ prema preporuci udruženja Cosmetics Europe znači da proizvod zadržava najmanje 50 % zaštite nakon dva uranjanja od po 20 minuta u standardnom testu. „Vrlo vodootporno“ znači isto nakon četiri uranjanja od po 20 minuta. Ni jedno ni drugo ne znači da nakon kupanja ne trebate ponovno nanijeti zaštitu.
I, kako Preporuka Komisije traži da piše na deklaraciji: ne boravite predugo na suncu, čak ni kada koristite sredstvo za zaštitu od sunca, i držite bebe i malu djecu podalje od izravne sunčeve svjetlosti.
Česta pitanja
Štiti li mineralni SPF 30 manje od kemijskog SPF 30?
Ne, ako su oba testirana istim metodama. Broj SPF i logotip UVA govore vam o zaštiti, a ne vrsta filtra. U praksi razlika dolazi od toga koliko nanesete i koliko često obnavljate zaštitu.
Što su nanočestice u mineralnim kremama za sunčanje?
To su vrlo sitne čestice cinkova oksida ili titanijeva dioksida koje ostavljaju manji bijeli trag. EU ih dopušta u kremama i losionima, ali ne u sprejevima koji bi se mogli udahnuti, a na popisu sastojaka moraju biti označene s „(nano)“.
Trebam li zaštitu od sunca i zimi?
Zimi je UV zračenje slabije, ali ne nestaje. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje zaštitu od sunca kad god UV indeks dosegne 3 ili više. Za odluku provjerite dnevni UV indeks u vremenskoj prognozi.
Izvori: Preporuka Komisije 2006/647/EZ o učinkovitosti proizvoda za zaštitu od sunca, Uredba (EZ) br. 1223/2009 o kozmetičkim proizvodima (Prilog VI., UV filtri), Uredba Komisije (EU) 2022/1176 (benzofenon-3 i oktokrilen), Cosmetics Europe, Recommendation No. 16 on water resistance labelling (revidirano 2023., ISO 16217:2020 i ISO 18861:2020), Cole C, Shyr T, Ou-Yang H, Metal oxide sunscreens protect skin by absorption, not by reflection or scattering, Photodermatology, Photoimmunology & Photomedicine 2016, 32(1):5–10, World Health Organization, Radiation: The ultraviolet (UV) index.
