Voda s limunom je kisela, a kiselina omekšava zubnu caklinu. Jedna čaša s vremena na vrijeme vjerojatno neće naštetiti, ali često pijuckanje, osobito između obroka, povezano je s erozijom zuba, polaganim gubitkom cakline koja ne raste ponovno. Dobra vijest je da nekoliko jednostavnih navika znatno smanjuje rizik.
Zašto je voda s limunom problem za zube?
Limunov sok jedno je od najkiselijih pića koja pijemo. Kada su istraživači izmjerili 379 pića koja se prodaju u SAD-u (Reddy i suradnici, 2016.), limunov sok pokazao se najkiselijim od svih, s pH vrijednošću od oko 2,25. Autori sve ispod pH 4 smatraju potencijalno štetnim za zube, a većina testiranih pića bila je ispod te granice.
Voda razrjeđuje kiselinu, ali je ne neutralizira. Čaša vode s limunom i dalje je kisela, a najvažnije je koliko su često i koliko dugo zubi u njoj „okupani“.
To nije isto što i karijes. Karijes nastaje kada se bakterije hrane šećerom i stvaraju kiselinu. Erozija znači da kiselina iz hrane i pića izravno otapa caklinu, bez sudjelovanja bakterija. Američka stomatološka udruga (ADA) opisuje je kao progresivan i nepovratan gubitak zubnog tkiva.
Što istraživanja pokazuju o vodi s limunom i eroziji?
Najjasniji dokazi potječu iz istraživanja slučajeva i kontrola na King's College Londonu (O'Toole i suradnici, 2017.). U njemu je uspoređeno 300 osoba s erozivnim trošenjem zuba i 300 osoba bez njega te su detaljno ispitane o tome što, kada i kako jedu i piju. Istraživanje je pokazalo:
- Osobe koje su pile kisela pića, među kojima su bili voda s kriškom limuna i topli voćni čajevi, dvaput dnevno između obroka imale su više od 11 puta veću vjerojatnost umjerene ili teške erozije.
- Kada su se ista pića pila uz obrok, rizik se otprilike prepolovio.
- Polagano pijuckanje, mućkanje ili zadržavanje pića u ustima prije gutanja povećavalo je rizik.
Metaanaliza 13 istraživanja s više od 16.000 djece i adolescenata (Salas i suradnici, 2015.) također je pokazala da su kiseli voćni sokovi i gazirana pića povezani s više erozije, a mlijeko i jogurt s manje.
Riječ je o opservacijskim istraživanjima, pa pokazuju povezanosti, a ne točan uzrok i posljedicu. No obrazac je dosljedan i slaže se s onim što znamo o djelovanju kiseline na caklinu.
Je li jutarnja čaša najgori dio?
Sama navika obično je veći problem. Čaša popijena jednom uz doručak nešto je sasvim drugo od boce vode s limunom koju pijuckate cijelo jutro za radnim stolom. Svaki gutljaj pokreće novi kiselinski napad, a slini je između napada potrebno vrijeme da neutralizira kiselinu i pomogne caklini da se oporavi.
Tu je i pitanje pranja zubi. Mnogi popiju vodu s limunom i odmah operu zube. Caklina je odmah nakon kiselog pića mekša, pa stomatološka tijela savjetuju da pričekate. Američka stomatološka udruga predlaže oko sat vremena, a britanska Oral Health Foundation najmanje 30 minuta. Da budemo iskreni u vezi s dokazima, istraživanje s King's Collegea nije pronašlo jasnu povezanost između pranja zubi ubrzo nakon kiseline i veće erozije, pa se o točnom vremenu čekanja raspravlja. Ipak, malo pričekati ništa ne košta.
Kako zadržati vodu s limunom i zaštititi zube?
Ako u njoj uživate, ovi koraci smanjuju štetu:
- Pijte je uz obrok, a ne samu između obroka.
- Popijte je odjednom umjesto da je pijuckate sat ili dva.
- Koristite slamku usmjerenu prema stražnjem dijelu usta, kako bi piće manje doticalo prednje zube.
- Isperite usta običnom vodom nakon toga ili popijte malo mlijeka ili pojedite komadić sira.
- Pričekajte s pranjem zubi, najmanje 30 minuta, a idealno oko sat vremena.
- Koristite pastu za zube s fluoridom, koja pomaže zaštititi caklinu.
- Ne pretjerujte s limunom. Slabija mješavina manje je kisela od pola limuna u maloj čaši.
A ako zapravo želite piti više vode, obična voda tu ulogu obavlja bez imalo kiseline.
Kako znati troši li mi se caklina već?
Ranu eroziju teško je primijetiti sami. Znakovi mogu biti zubi koji izgledaju žuće jer se caklina stanjuje, rubovi prednjih zubi koji izgledaju malo prozirno, mala udubljenja na žvačnim plohama ili nova osjetljivost na toplo ili hladno. Budući da je gubitak trajan, isplati ga se otkriti rano. Spomenite svoju naviku pijenja vode s limunom stomatologu na sljedećem pregledu, a on može potražiti znakove trošenja i dati vam savjet za vaše zube.
Česta pitanja
Je li topla voda s limunom gora od hladne?
Istraživanje s King's Collegea svrstalo je tople voćne čajeve među ostala kisela pića i pokazalo da je najvažnije kako su ih ljudi pili: polagano pijuckanje i pijenje između obroka bili su rizičniji. Bila topla ili hladna, voda s limunom popijena uz obrok i odjednom blaža je za zube.
Pomaže li slamka stvarno?
Američka stomatološka udruga navodi da slamka postavljena iza prednjih zubi može smanjiti koliko piće oplakuje te zube. Smanjuje dodir, ali ga ne uklanja, pa su i ostale navike i dalje važne.
Trebam li oprati zube odmah nakon vode s limunom?
Bolje je pričekati. ADA predlaže oko sat vremena, a Oral Health Foundation najmanje 30 minuta, uz ispiranje usta vodom u međuvremenu. Ako imate osjetljive ili istrošene zube, pitajte stomatologa što je za vas najbolje.
Izvori: Reddy A et al., The pH of beverages in the United States, Journal of the American Dental Association 2016, 147(4):255, O'Toole S et al., Timing of dietary acid intake and erosive tooth wear: a case-control study, Journal of Dentistry 2017, 56:99, Salas MMS et al., Diet influenced tooth erosion prevalence in children and adolescents: results of a meta-analysis and meta-regression, Journal of Dentistry 2015, 43(8):865, American Dental Association, Oral Health Topics: Dental Erosion, Oral Health Foundation, Acidic foods and drinks: what you need to know.
